
LIKVIDACIJA DOO-A
O likvidaciji DOO-a
Zakonom o privrednim društvima (˝Sl. glasnik RS˝ br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015,
44/2018, 95/2018 i 91/2019) propisano je da likvidacija privrednog društva (likvidacija doo-a), uz stečajni postupak i statusnu
promenu, predstavlja jedan od 3 (tri) načina prestanka privrednog društva sa ograničenom odgovornošću i
njegovog brisanja iz registra privrednih subjekata.
Likvidacija društva se može sprovesti kada društvo ima dovoljno sredstava za namirenje svih svojih
obaveza.
Faze likvidacije DOO-a
I faza: Pokretanje postupka likvidacije
Postupak likvidacije privrednog društva pokreće se odlukom skupštine društva i to većinom od dve trećine
od ukupnog broja glasova svih članova društva, mada se osnivačkim aktom može predvideti i druga većina,
ali ne manja od obične većine od ukupnog broja glasova članova društva koji imaju pravo glasa po
određenom pitanju.
Likvidacija društva počinje danom registracije odluke o likvidaciji i objavljivanjem oglasa o pokretanju
likvidacije, u skladu sa Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre (˝Sl. glasnik RS˝ br. 99/2011, 83/2014 i 31/2019).
Pokretanje likvidacije ne sprečava određivanje i sprovođenje izvršenja protiv društva u likvidaciji niti
vođenje drugih postupaka koji se vode protiv ili u korist društva u likvidaciji.
Pokretanje likvidacije nema uticaja na podneti predlog za pokretanje stečaja podnet u skladu sa zakonom
kojim se uređuje stečaj, a poverioci društva u likvidaciji mogu podneti predlog za pokretanje stečaja i tokom
trajanja likvidacije iz razloga propisanih zakonom kojim se uređuje stečaj.
Odlukom o pokretanju likvidacije društva imenuje se likvidacioni upravnik, čijim imenovanjem svim
zastupnicima društva prestaju prava zastupanja društva.
Likvidacioni upravnik zastupa društvo u likvidaciji i odgovoran je za zakonitost poslovanja društva.
Likvidacioni upravnik može preduzimati sledeće aktivnosti:
1) vršiti radnje na okončanju poslova započetih pre početka likvidacije;
2) preduzimati radnje potrebne za sprovođenje likvidacije, kao što su prodaja imovine, isplata poverilaca i
naplata potraživanja;3) vršiti druge poslove neophodne radi sprovođenja likvidacije društva.
Oglas o pokretanju likvidacije objavljuje se u trajanju od 90 dana na internet stranici registra privrednih subjekata i obavezno mora da sadrži: 1) poziv poveriocima da prijave svoja potraživanja, 2) adresu sedišta društva, odnosno adresu za prijem pošte na koju poverioci dostavljaju prijave potraživanja i 3) upozorenje da će potraživanja poverilaca biti prekludirana ako ih poverioci ne prijave najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka perioda trajanja oglasa.
Dužnosti – Likvidacija DOO-a
Likvidacioni upravnik je dužan da poznatim poveriocima koji prijavljuju potraživanje uputi i pisano obaveštenje o pokretanju likvidacije društva, najkasnije u roku od 15 dana od dana početka likvidacije društva.
Društvo je dužno da sve prispele prijave potraživanja evidentira u listu prijavljenih potraživanja i da sačini listu priznatih i osporenih potraživanja.
Društvo može, u roku od 30 dana od dana prijema prijave potraživanja, osporiti potraživanje poverioca, u kom slučaju je obavezno da o tome u istom roku obavesti poverioca uz obrazloženje osporavanja potraživanja.
Društvo ne može osporavati potraživanja poveriocima čija su potraživanja utvrđena izvršnom ispravom.
Ako poverilac čije je potraživanje osporeno ne pokrene postupak pred nadležnim sudom u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja o osporavanju potraživanja i u istom roku o tome pisanim putem obavesti društvo, to potraživanje se smatra prekludiranim.
II faza: Početni likvidacioni izveštaj – Likvidacija DOO-a
Likvidacioni upravnik najranije 90 dana, a najkasnije 150 dana od dana početka likvidacije sastavlja početni likvidacioni izveštaj i podnosi ga skupštini na usvajanje.
Skupština je dužna da donese odluku o usvajanju početnog likvidacionog izveštaja najkasnije u roku od 30 dana od dana kada joj je podnet na usvajanje.
Početni likvidacioni izveštaj obavezno sadrži: 1) listu prijavljenih potraživanja, 2) listu priznatih potraživanja, 3) listu osporenih potraživanja sa obrazloženjem osporavanja, 4) podatak da li je imovina društva dovoljna za namirenje svih obaveza društva, uključujući i osporena potraživanja, 5) neophodne radnje za sprovođenje likvidacije, 6) vreme predviđeno za završetak likvidacije, 7) druge činjenice od značaja za sprovođenje likvidacije.
Usvojeni početni likvidacioni izveštaj registruje se u skladu sa Zakonom o registraciji u Agenciji za privredne registre (“Sl. glasnik RS”, br. 99/2011, 83/2014 i 31/2019), u roku od 15 dana od dana usvajanja.
III faza: Okončanje postupka likvidacije – Likvidacija DOO-a
Likvidacija se okončava donošenjem odluke o okončanju likvidacije istom skupštinskom većinom koja je potrebna za donošenje odluke o pokretanju postupka likvidacije.
Dokumentacija neophodna za podnošenje registracione prijave za okončanje postupka likvidacije je sledeća:
1) odluka skupštine društva o okončanju postupka likvidacije, 2) izveštaj likvidacionog upravnika o sprovedenoj likvidaciji, 3) izjava likvidacionog upravnika da su sve obaveze društva po osnovu prijavljenih potraživanja izmirene u potpunosti i da se protiv društva ne vode drugi postupci, 4) odluka o podeli likvidacionog ostatka društva, 5) odluka društva o licu kome se poslovne knjige i dokumenta poveravaju na čuvanje ili izjava likvidacionog upravnika o imenu i adresi tog lica, 6) dokazi o prestanku poreskih obaveza izdat od strane nadležnog poreskog organa, koji nije stariji od pet dana u momentu podnošenja zahteva za brisanje iz registra, 7) dokaz o uplati takse za brisanje društva.
Članovi društva s ograničenom odgovornošću odgovaraju solidarno za obaveze društva u likvidaciji i nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata, do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka.
Potraživanja poverilaca zastarevaju u roku od tri godine od dana brisanja društva iz registra.
Imovina društva u likvidaciji koja preostane posle izmirenja svih obaveza društva (likvidacioni ostatak) raspodeljuje se članovima društva u skladu sa odlukom o raspodeli likvidacionog ostatka društva.
Po okončanju likvidacije društvo se briše iz registra privrednih subjekata u skladu sa Zakonom o registraciji u Agenciji za privredne registre (“Sl. glasnik RS”, br. 99/2011, 83/2014 i 31/2019).
Preporuka
˝NM Advokati˝ imaju dugogodišnje iskustvo u uspešnom rešavanju i pružanju pravne pomoći u procesu likvidacije te svakako preporučujemo da kontaktirate našu kancelariju bilo da je proces u toku ili treba da bude započnet ili tek razmišljate o pokretanju procesa. Od našeg stručnog tima advokata ćete uvek dobiti najrelevantniji pravni savet u svakom trenutku.

OSNIVANJE DOO-A
Uvod u osnivanje DOO-a
Postupak osnivanja privrednog društva sa ograničenom odgovornošću (osnivanje doo-a, u daljem tekstu: firma) propisan je Zakonom o privrednim društvima (“Sl. glasnik RS”, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018 i 91/2019) i Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre (“Sl. glasnik RS”, br. 99/2011, 83/2014 i 31/2019).
Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo u kome jedan ili više članova društva imaju udele u osnovnom kapitalu društva, s tim da članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva osim u slučajevima predviđenim članom 18. ovog zakona. (član 139. Zakona o privrednim društvima). Članovi društva s ograničenom odgovornošću svoje međusobne odnose u društvu, kao i odnose sa društvom, uređuju slobodno, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno (član 140. Zakona o privrednim društvima – Načelo slobode ugovaranja).
Prvi korak
Postupak osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću (firme) započinje sačinjavanjem osnivačkog akta – odluke o osnivanju privrednog društva (ako društvo osniva jedno lice – jednočlani doo) ili ugovora o osnivanju privrednog društva (ako društvo osniva dvoje ili više lica – višečlani doo).
Osnivački akt
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću (firme) mora biti overen kod javnog beležnika (overa potpisa osnivača – članova). Osnivački akt sadrži obavezno: podatke o članovima društva iz člana 9a Zakona o privrednim društvima, kao i podatak o prebivalištu člana društva, poslovno ime i sedište društva, pretežnu delatnost društva, ukupan iznos osnovnog kapitala društva, iznos novčanog uloga, odnosno novčanu vrednost i opis nenovčanog uloga svakog člana društva, vreme uplate, odnosno unošenja uloga u osnovni kapital društva, udeo svakog člana društva u ukupnom osnovnom kapitalu izražen u procentima, određivanje organa društva i njihovih nadležnosti.
Ostali koraci
Nakon overe osnivačkog akta društva sa ograničenom odgovornošću (firme), pristupa se sačinjavanju registracione prijave osnivanja privrednog društva. Registraciona prijava obavezno sadrži sve podatke koji se nalaze u osnivačkom aktu privrednog društva. Registracionu prijavu potpisuje član – osnivač privrednog društva.
Prilikom podnošenja registracione prijave Agenciji za privredne registre, prilaže se i osnivački akt sa overenim potpisima članova – osnivača, fotokopija lične karte/pasoša osnivača i dokaz o izvršenoj uplati takse u iznosu od 4.900,00 dinara za osnivanje društva i 1.000,00 dinara za objavu i registraciju osnivačkog akta društva.
Postupak registracije osnivanja privrednog društva sa ograničenom odgovornošću vodi se u skladu sa odredbama Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre (“Sl. glasnik RS”, br. 99/2011, 83/2014 i 31/2019).
Odluka APR-a
Agencija za privredne registre odlučuje o podnetoj registracionoj prijavi u roku 3-5 radnih dana od dana podnošenja prijave. Protiv odluke Agencije za privredne registre moguće je izjaviti žalbu Ministarstvu privrede u roku od 15 dana od dana objavljivanja rešenja na sajtu Agencije za privredne registre.
Nakon donošenja rešenja o osnivanju privrednog društva, uz rešenje Agencija za privredne registre izdaje i fotokopiju potvrde o dodeljivanju PIB-a novoosnovanom društvu.
Obaveza osnivača
Osnivači – članovi društva imaju obavezu izradu pečata privrednog društva, zaključenja ugovora o zakupu poslovnog prostora sa vlasnikom nepokretnosti na kojoj adresi je registrovano sedište privrednog društva, overe OP obrazca, zaključenje ugovora o otvaranju i vođenju dinarskog i deviznog tekućeg računa sa poslovnom bankom i podnošenja poreske prijave za porez na dobit pravnih lica nadležnoj jedinici poreske uprave, a sve u roku od 15 dana od dana registracije osnivanja privrednog društva.
Advokatska kancelarija ˝NM Advokati˝ još od svog osnivanja ima u svom portfoliju usluga uvrštenu i uslugu osnivanja firme ( osnivanje doo-a) te pored te usluge i pruža i sve ostale pravne usluge koje su neophodne posle same registacije, ali i generalno u poslovanju svih privrednih subjekata.

TUŽBA ZA NAKNADU ŠTETE
Tužba za naknadu štete (materijalna, nematerijalna šteta). Prema članu 16. Zakonu o obligacionim odnosima svako je dužan da se uzdrži od postupka kojim se može drugom prouzrokovati šteta. Međutim, u slučaju da dođe do postupanja koje je suprotno navednom članu, tj.postupi suprotno odredbi člana 154. Zakona o obligacionim odnosima koji navodi da ko drugom načini štetu dužan ju je nadoknaditi.
Nakanda štete je odgovornost za prouzrokovanu štetu i svodi se na obavezu naknade. Naknada je zapravo smisao sankcije za prouzrokovanu štetu (šteta je zlo koje treba popraviti naknadom). Naknada štete nije kazna što se vidi i u određivanju njene visine koja je proporcionalna. Razlikujemo naknadu imovinske(materijlne) i naknadu nematerijalne štete.
Sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile posle uzrokovanja štete dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.
Popravljanje imovinske štete se vrši na dva načina:
-uspostavljanjem ranijeg stanja;
-naknadom u novcu;
Prema članu 189. Zakonu o obligacionim odnosima u okviru imovinske štete treba razlikovati običnu štetu i izmaklu korist. Obična ili stvarna šteta je šteta koja je nastala na određenim dobrima.Visina naknade štete određuje se prema cenama u vreme donošenja sudske odluke, izuzev slučaja kad zakon naređuje što drugo. Izmakla korist je dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.
Takođe u slučaju da je neka neka stvar imala za oštećenog emocionalnu ili neku drugu vrednost(afekciona vrednost), sud može odrediti visinu nakanade prema vrednosti koju je stvar imala za oštećenika.
To je povreda nekog ličnog dobra koje nije imovinske prirode (čast, ugled fizički i duševni bol, strah…) Ovde naknada nije u pravom smislu popravljanje štete, u pitanju je satisfakcija.
Vrste naknade su:
- uspostavljnje prethodnog stanja (Nenovčani oblik naknade (ZOO 199) U slučaju povrede prava ličnosti sud može narediti, na trošak štetnika, objavljivanje presude odnosno ispravke, ili narediti da štetnik povuče izjavu kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom.)
- novčana naknada (Novčana naknada (ZOO 200) (1) Za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliskog lica te za strah, sud će, ako nađe da okolnosti slučaja a naročito jačina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade materijalne štete, kao i kad nje nema. (2) Pri odlučivanju o zahtevu za naknadu nematerijalne štete, kao i o visini njene naknade, sud će voditi računa o značaju povređenog dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i društvenom svrhom.)
Naknada imovinske i naknada moralne štete mogu ići paralelno.
Postoji različiti osnovi za nakanadu štete. Osnov može biti kao satisfakcija oštećenom, kako bi npr. da se ublaži duševna bol ili olakša sebi život.
Zatim ako se neko neosnovano liši slobode, a to se utvrdi u krivičnom postupku to može biti osnov za naknadu štete.
Kada se određena šteta načini namerno ili krajnjom nepažnjom, tu postoji krivica i to lice je odgovorno za nakandu štete. Napominjemo da je važno da postoji uzročna veza štetnika i nastanka štete. Šteta može nasatati i u vezi radnog odnosa, šteta pričinjena nakon saobraćajne nesreće i slično, ujed psa itd.
˝NM Advokati˝ Vam uvek stoje na raspolaganju kako u vezi naknade štete, tako i u vezi svih ostalih pravnih pitanja.

PRODAJA STANA NA VRAČARU
Prodaja stana na Vračaru je i te kako aktuelna tema u današnje vreme pre svega zbog atraktivnosti ove lokacije te ˝NM Advokati˝ imaju pravu ekskluzivnu vest za sve zainteresovane kupce. Advokatska kancelarija ˝NM Advokati˝ Vas sa ponosom obaveštava o prodaji stana na ekskluzivnoj lokaciji na Vračaru u Mileševskoj ulici br. 35 na četvrtom spratu.
Blizina pijace (Kalenić pijaca), parka, prehrambenih objekata, banaka, opštine, čini ovu lokaciju izuzetno atraktivnom za život. Dobra povezanost javnog saobraćaja kao i velikog broja gradskih linija omogućavaju potencijalnim kupcima da lakše i brže stižu do svakog odredišta na teritoriji grada Beograda.
Ono što je posebna specifičnost kod kupovine ovog stana jeste to da se prodaje njegova jedna četvrtina što može dovesti do postizanja bolje cene i do kasnije lakšeg sticanja celokupne površine stana.
Advokatska kancelarija napominje da je prodavac naš klijent iz Republike Slovenije čiji centar poslovnih i životnih aktivnosti nije u Beogradu pa se to može uzeti kao olakšavajuća okolnost prilikom zaključenja budućeg ugovora o kupoprodaji i uslova pod kojima će se taj ugovor zaključiti.
Napominjemo da naša advokatska kancelarija zastupa veliki broj klijenata u Republici Srbiji i štiti prava velikog broja klijenata u R. Sloveniji. U tom smislu nekretnine na ovim teritorijama jesu značajan izvor prihoda i privredne delatnosti pa u slučaju da imate potrebu za rešavanjem pitanja koja se tiču nepokretnosti u Srbiji ili Sloveniji, NM Advokati su prava adresa za Vas.
Prodaja stana na Vračaru tj. predmetne nepokretnosti iz ovog članka će se u svemu na dalje obavljati u skladu sa zakonskim propisima Republike Srbije.

LIGA ŠAMPIONA
Liga šampiona je naša i NM Advokati su već u ligi šampiona. Vezano za najaktuelniju temu u proteklih nekoliko dana čitamo senzacionalističke naslove ˝UEFA HAOS˝, ˝Tužba UEFA˝ , ˝UEFA IZBACUJE ŠAMPIONE˝, itd..Ovakva dešavanja su sasvim normalna u današnje vreme. Ko će na kraju izaći iz lige ne znamo, ali jedno sigurno znamo. Znamo da su NM Advokati već odavno u ligi šampiona jer su regionalni šampioni u rešavanju svih pravnih pitanja.
Advokatska kancelarija ˝NM Advokati˝ je između ostalog uključena i u sportsko pravo te zastupa brojne fudbalske, košarkaške i odbojkaške klubove. Ponosni smo na činjenicu da već godinama imamo široki portfolio usluga i da je jedna od njih zastupanje sportskih klubova kojima je verovali ili ne jako često potrebna pravna pomoć i savet. Naša liga šampiona je liga najboljih i najstručnijih pravnika.
Naša kancelarija je specijalizovana za zastupanje sportskih organizacija kao i aktivnih sportista, što se ogleda u pravnom konsaltingu i zastupanju sportskih organizacija, registraciji sportskih udruženja, kao vođenju potrebnih postupaka pred nadležnim Ministarstvom sporta.
Zastupanje aktivnih sportista se ogleda u poznavanju i tumačenju statuta nacionalnih saveza, kao i sačinjavanju profesionalnih i amaterskih Ugovora, zastupanju pred arbitražama, posredovanje sa medijima i sponzorskom aranžmanu sportiste.
Pored sportskog prava, NM Advokati pokrivaju i brojne druge pravne oblasti. Neke od naših najistaknutijih proteklih tema su: legalizacija, IPARD subvencije za poljoprivrednike, ukidanje Šengen zabrane, tužba protiv banke itd.
NM Advokati uvek stoje na raspolaganju klijentima u Srbiji, ali i regionu, Evropi i celom svetu. Mi smo spremni za rešavanje svih spornih pravnih pitanja i problema, a vi?

LEGALIZACIJA OBJEKATA
Legalizacija objekata koji su bespravno izgrađeni je tema o kojoj se u poslednje vreme često diskutuje u medijima što potvrđuju i advokati. Glavni krivac za to је novi-stari zakon – Zakona o ozakonjenju objekata (legalizacija objekata). On je donet sa istim ciljem, kao i mnogi pre njega, da se smanji broj nelegalizovanih tj. neozakonjenih objekata u Srbiji, budći da je nelegalna gradnja uzela velikog maha u prethodnim decenijama.
Ovaj zakon je reklamiran u medijima kao jednostavan, efikasan i kao zakon koji predviđa povoljniju proceduru legalizacije u odnosu na prethodni koji je regulisao ovo pitanje. Neretko se dešava da na kućne adrese građana pristižu koverte sa rešenjima o rušenju bespravno izgrađenih objekta. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je otvorilo posebnu liniju radi lakše i neposredne komunikacije (011/3617-722), kao i posebnu imejl adresu, kako bi građani mogli da prijavljuju probleme koje imaju u postupku ozakonjenja i da dobijaju odgvore na svoja pitanja.
Sve je, tako reći, spremno za ozakonjenje objekata, samo da se građani najzad odluče na taj korak. Ipak, čini se da u praksi nije tako sve jednostavno kako deluje na prvi pogled. Legalizacija objekata je od višestrukog značaja, to je nesporno. Kada se izvrši legalizacija objekta, na primer, stiče mogućnost da se uknjižena nepokretnost skuplje proda na tržištu, da se podigne hipoteka na nju, što je nemoguće kod neuknjiženih nepokretnosti itd. Međutim, da bi se izvršila legalizacija objekta potrebno je proći kroz nekoliko faza. Advokatska kancelarija NM Advokati će Vas detaljno uputiti u sve faze ovog procesa i pomoći da se legalizacija obavi u najkraćem mogućem roku.

REŠAVANJE SPOROVA
Još jedna od usluga koja se nalazi u portfoliju advokatske kancelarije ˝NM Advokati˝ jeste rešavanje sporova i vođenje parničnih postupaka. Parnični postupci se pokreću tužbom. Postoje različite vrste tužbi. Neke od vrste tužbi su: tužba za isplatu dugovanog, tužba za nadoknadu materijalne i nematerijalne štete, svojinska tužba, državinska tužba, tužba za razvod braka, tužba radi sticanja bez osnova, tužba radi povrede prava ličnosti, tužba radi poništenja pravnih akata, tužba radi pobijanja pravnih radnji dužnika (Paulijanska tužba, actio Pauliana), tužba radi utvrđenja prava svojine, tužba radi utvrđivanja očinstva/materinstva itd.
Tim NM Advokata koji se bavi rešavanjem sporova sačinjavaju visoko kvalifikovani i stručni advokati koji su specijalizovani za proces rešavanja sporova. Rešavanje sporova od strane ˝NM Advokata˝ obuhvata regionalnu pokrivenost na teritorijama zemalja bivše Jugoslavije preko korespodentskih advokatskih kancelarija kao i domaću pokrivenost u Republici Srbiji.
Rešavanje sporova od strane ˝NM Advokata˝ je prepoznato kao vodeća advokatska praksa u ovoj oblasti na području celog Balkana. Mi posedujemo kapacitete i znanje vezano za lokalnu regulativu, političke, ekonomske i druge okolnosti koje dovode do uspešnog rešavanja slučajeva.
Što se tiče vremenskog trajanja rešavanja sporova, ono zavisi od dosta različitih faktora kao što su vrsta slučaja i količina materijala u konkretnom postupku. Važno je napomenuti da mi zastupamo klijente na svim nivoima domaćih i međunarodnih parnica kao i svih drugih sporova i da je u rešavanje sporova uključena i domaća i međunarodna arbitraža, medijacija, stečaj, likvidacija, priznavanje stranih sudskih odluka i slučajevi iz domaće i međunarodne vazdušne i rečne plovidbe kao i morske plovidbe i drumskog saobraćaja.

IPARD FONDOVI I REPUBLIČKI FONDOVI ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE
IPARD fondovi i republički fondovi za razvoj poljoprivrede predstavljaju specifičnu vrstu podsticaja poljoprivrednika i omogućavaju bespovratna sredstva poljoprivrednicima koji ispunjavaju odgovarajuće propisane uslove. Ovi fondovi imaju konstantno različite vrste konkursa za podsticaje u poljoprivredi na koje se svi zainteresovani poljoprivrednici mogu prijaviti. Važno je da budu ispunjeni propisani uslovi i da se ispoštuju svi propisani rokovi.
Advokatska kancelarija ˝NM Advokati˝ godinama pruža pravnu pomoć i podršku brojnim poljoprivrednim gazdinstvima te je prepoznala ogroman značaj ovih fondova. Zbog prepoznatog značaja i želje da još više pomognemo našim klijentima, ˝NM Advokati˝ pružaju razne usluge i upravo u oblasti subvencionisanja poljoprivrednika kroz IPARD i republičke fondove.
Kancelarija ˝NM Advokati˝ se bavi svim pravnim poslovima iz domena agrobiznisa: Kupovina mašina za poljoprivredu ; Subvencije za poljoprivredu ; Zasadi u oblasti poljoprivrede ; Kupovina sadnica ili repromaterijala ;Usevi ; Prenos vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ; Navodnjavanje ; Ulaganja u poljoprivredu ; Kupovina imanja ; Kupovina stoke i živine ; Kupovina traktora. Kao logičan sled zastupanja veoma velikog broja klijenata i zbog potrebe koju su klijenti iskazali, otvorili smo nove mogućnosti saradnje i specijalizacije u oblasti svega onoga što danas nazivamo agrobiznisom. Srbija je zemlja kao stvorena za poljoprivredu te svim snagama težimo ka osnaživanju svih poljoprivrednika.
Za sva pitanja u vezi teme IPARD fondovi i republički fondovi za razvoj poljoprivrede, ali sva ostala pitanja, možete kontaktirati našu kancelariju i posavetovati se na vreme.

TUŽBE U INDUSTRIJI ZABAVE
Tužbe u industriji zabave su jako česta pojava i dok je industrije zabave, biće i tužbi u okviru iste. Advokatska kancelarija ˝NM Advokati˝ neretko dobija upite od strane javnih ličnosti kao što su pevači i glumci. U većini slučajeva njihovi upiti su vezani za podnošenje tužbe protiv određenog kolege/koleginice ili određenih medija zbog povrede prava na ugled i čast, ili neke druge štete kako nematerijalne, tako i materijalne.
Međutim, u današnje vreme u kome su i te kako zastupljeni sadržaji kao npr rijaliti programi, sve je više upita i od strane učesnika istih. Učesnici rijaliti programa (programi isti ili slični kao ˝Zadruga˝ i ˝Parovi˝) su takođe jako često zainteresovani za ulaganje tužbe protiv nekog od svojih bivših ˝cimera˝ ili određenog medija. Tužbe u industriji zabave se uglavnom odnose na povredu ugleda i časti, pretrpljeni duševnu ili fizičku bol, iznošenje lažnih informacija u javnost itd…Klijentima se najpre uvek predloži vansudsko rešavanje spora, ali se oni na kraju ipak odluče za odlazak na sud.
Možda ovakve situacije nekome deluju ˝smešno˝ ili ˝glupo˝, ali za učesnike koji su deo industije zabave i javnog života, je jako bitno da zaštite svoju reputaciju, imidž i izađu iz ovakvih programa ˝čistog obraza˝ i ˝mirne savesti˝.
˝NM Advokati˝ su tu za sve klijente da u svakom trenutku ponude najpogodnije pravno rešenje i pravnu podršku te odgovaraju vrlo rado na sve upite i zahteve klijenata koji su deo zabavne industrije .

ODBITNI PDV ZA KLIJENTE PRAVNA LICA
Advokatsko zastupanje firmi od strane NM Advokata dovodi do velikih benefita za firme koje su klijenti kancelarije. Kompanije koje su klijenti kancelarije, mogu da očekuju najviši mogući kvalitet usluga. Usluga koju NM Advokati vrše je po realnim tržišnim cenama. Odbitni PDV za klijente pravna lica je jedna od značajnih pogodnosti koje naša kancelarija nudi klijentima.
Kompanije koje zastupamo štede na iznosu PDV-a koji im je odbitna stavka te su njihovi računi utoliko manji. NM Advokati su pravni subjekt koji je u sistemu PDV-a, što mnogim pravnim licima odgovara. Odbitni PDV za klijente pravna lica je stavka regulisana Zakonom tako da naša kancelarija pružanjem najboljih pravnih rešenja i pravnih saveta, kao i poslovanjem isključivo po Zakonu, klijentima pruža usluge najvišeg kvaliteta.
Dugoročna saradnja (na 6,12 ili 24 meseca) dovodi do davanja informacija kompanijama danas za sutra i ponudi brzog i efekisnog rešenja. Advokati za firmu ili korporativni advokati pružaju usluge koje skraćuju vreme u odnosu na ad hoc angažovanje advokatskih kancelarija. Prilikom ad hoc angažovanja potrebno je dodatno vreme za upoznavanje sa predmetom i sadržajem slučaja dok kod korporativnih kancelarija, advokati koji se angažuju na duži vrem period već poznaju predmet.
Pravno savetovanje, ugovori o radu, zapošljavanje, registracija firmi, ugovori u privredi, stalna online/telefonska veza za našim advokatskim timom su samo neke od usluga koje naši klijenti mogu da očekuju.
Savetovanja u oblasti izgradnje, ulaganja, dobijanje građevinskih dozvola, upotrebnih dozvola jesu neke od trenutno najtraženijih oblasti za koje dobijamo upite i za koje uspešno rešavamo slučajeve.

